Obilazak bivše bojišnice na Maslenici i zadarskom zaleđu

Obilazak bivše bojišnice na Maslenici i zadarskom zaleđu 31.05. - 01.06.  

O oslobađanju ovog područja  govorili su nam zapovjednici ratnih postrojbi koje su sudjelovale u oslobađanju tog prostora.

U prvom dijelu obilaska, ispred naselja Jesenice, zapovjednik 1. bojne 9. gardijske brigade bojnik Stjepan Škrinjarić prezentirao je ulogu svoje jedinice koja je po dolasku na zadarsku bojišnicu sudjelovala u oslobađanju okupiranog područja oko Maslenice. 

Prije nastavka obilaska, zajedno sa bojnikom Škrinjarićem i zapovjednicima zadarske 112. br HV, pukovnikom Markom Čulinom, brigadirom Milanom Bašićem, bojnikom Milanom Rudelom i ratnim zapovjednikom naše 154. br. brigadirom Miloradom Alićem zapalili smo svijeću uz novo izgrađeni kameni križ uz sami Maslenički most u spomen na 127 poginulih branitelja u oslobodilačkoj VRO "Gusar".

Tijekom popodneva autobusom smo obišli cijeli teren bivše bojišnice, a tijekom vožnje ratni zapovjednici su se izmjenjivali u iznošenju  tijeka bitke; 

U akcijama koje su prethodile VRO Malenica vodile su se borbe s jakim neprijateljskim snagama na području Maslenice i Novskog ždrila te uz prometnicu Posedarje - Zadar, što je bilo ključno za obranu i daljnje djelovanje hrvatskih vojnih snaga.

   

Nakon pomicanja linija, odnosno udaljavanja okupatora, 22. siječnja 1993.g. oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Jasenice, Novigrad, Podgradina, Paljuv, Murvica, Islam Latinski, Islam Grčki, Kašić, Crno, Babindub, Smoković i zračna luka Zemunik, prostor od preko 90 četvornih kilometara. U cijeloj ovoj akciji, hrvatska vojska je oslobodila više od 200 kvadratnih kilometara.

Otklonjene su i sve prijetnje s Velebita, jer su OS RH izbile na crtu Sv. Rok - Mali Alan - Tulove grede - te planine Mala i Velika Bobija. Posljednjeg dana akcije u popodnevnim satima HV-a je oslobodila Škabrnju te obližnje snažno neprijateljsko uporište Ražovljevu glavu – kazao je ratni zapovjednik 112. br HV i obrane grada Zadra Marko Čulina.   

Ratni  zapovjednici postrojbi podsjetili su nas na predratnu situaciju; naoružavanje i pripreme lokalnog srpskog stanovništva od strane JNA za organizirane napade i protjerivanje nesrpskog stanovništva iz ovih sela i sa šireg prostora. Govorili su o neminovnosti stvaranja hrvatskih  ratnih postrojbi u svom životnom okruženju, te razdoblju okupacije i razaranju brojnih domova hrvatskog življa sjeverne Dalmacije.

 

Uz spomenik u Islamu Latinskom kod Zelenog hrasta bojnik Rudela  ukratko nas je podsjetio na ovu stratešku točku bojišnice, odnosno liniju razgraničenja s neprijateljskim snagama. Tu smo zapalili svijeću i odali počast stradalima braniteljima na tom prostoru. U Kašiću Donjem na spomen obilježju koje simbolizira mjesto stradanja 36-orice hrvatskih branitelja iz Slavonije, pripadnika 3. gardijske brigade „Kune“ položili smo vijenac, zapalili svijeće i minutom šutnje je odali počast tim junacima Domovinskog rata koji su ubijeni iz zasjede.      

Prvi dan obilaska značajnih poprišta iz Domovinskog rata u Ravnim kotarima  zaključili smo odlaskom u Škabrnju, mjestu stradanja nedužnog i golorukog pučanstva, uglavnom starije populacije i djece, od zločinačke JNA i domaćih „rezervista“. Tu smo se također poklonili svim poginulima kod spomen obilježja žrtvama Domovinskog rata.

S tugom, gorčinom i ponosom slušali smo zapovjednika obrane Škabrnje pukovnika Marka Miljanića;

To ravnokotarsko mjesto, u kojem su živjeli samo Hrvati podijelilo je sudbinu Vukovara - Grada heroja na istoku Lijepe naše. U jutarnjim satima 18. studenog 1991. na kućnim pragovima okupatorska JNA izmasakrirala je i ubila 48 starijih i mlađih žitelja Škabrnje, uz 15 poginulih branitelja.

Sva sela oko Škabrnje su bila okupirana, a onda je i nju sustigla kataklizma JNA koja je na najokrutniji način selo sravnila sa zemljom. Ni jedna kuća nije pošteđena, a kako se okupator odnosio prema djeci i starijima kazuje činjenica da nisu birali na koji način će žiteljima oduzimati živote.

Među strahote spada činjenica da su tenkovima gazili žene. Da nije bilo više žrtava u Škarbrnji zaslužan je neustrašivi svećenik don Tomislav Sikirić koji 64-ero djece, žena i ljudi spasio od masakra. U podzemlju jedne kuće sklonio ih je i nakon dva dana uspio izmjestiti u susjedni Galovac – kazao je Marko Miljanić.

U subotnje predvečerje imali smo prekrasan doček i večeru u Novigradu, u organizaciji načelnika općine Jose Klapana,  jednako kao i na povratku, u nedjeljno dopodne u Kruševu nakon obilaska mjesnog spomenika i prisjećanja na ratna zbivanja koja je iznio brigadir  Bašić, zapovjednik obrane Kruševa.

Zajedno sa  gradonačelnikom Obrovca, dr. Antom Županom i predstavnicima grada,  ispod križa smo odali počast poginulim hrvatskim braniteljima i nevino stradalima u Kruševu i okolici. Zloglasna JNA i srpski zločinci nisu uspjeli vojnički osvojiti Kruševo, nego se hrvatska vojska i stanovništvo evakuiralo zbog odsječenosti i opasnosti od okruženja.       

Ovaj obilazak bivše bojišnice pamtiti ćemo po susretima koje smo doživjeli u Rovanjskoj, Novigradu i Kruševu gdje su nam prijateljski raspoloženi i gostoljubivi domaćini priredili nezaboravni doček. Za to smo im uručili zahvalnice i skromne darove.

Na povratku iz srednje Dalmacije nismo mogli zaobići mjesto gdje smo branili Hrvatsku, grad Otočac. Tu su nas dočekali predsjednik UHDDR Ličko-senjske županije Božo Bižanović i gradonačelnik grada Otočca dr. Stjepan Kostelac sa gradskim čelnicima.

U prijateljskom ozračju susret je potrajao i duže od planiranog.

U sirani Runolist ugostio nas je vlasnik sirane Vladimir Tomaić čija se obitelj tradicijski bavi proizvodnjom sira i mliječnih proizvoda.

Sudionik ovog programa obilaska bivše bojišnice zajedno sa nama cijelo vrijeme  bio je i dogradonačelnik Umaga Niko Čančarević, pa su održani i kratki neslužbeni susreti predstavnika Grada Umaga s predstavnicima lokalnih vlasti na područjima obilaska.

Poseban doprinos uspješnoj provedbi ovog programa dali su članovi naše Udruge; Šime Jurica za pomoć u organizaciji i Tvrtko Tadić – Dodo s gitarom, na popravljanju tmurnog raspoloženja nakon tužnih spoznaja o stradanjima u Domovinskom ratu  ovog dijela Lijepe naše.

Na ovom 15-om jubilarnom obilasku  bivših bojišnica  od utemeljenja Udruge, ( 3. lipnja 1999.), sudjelovalo nas je 48,  i vjerujemo da ćemo uspješno nastaviti provoditi ovaj program.

Izbornik